Piše: Zara Bašić
Između mita i stvarnosti: kako film prikazuje Judit Polgár
Filmovi o sportskim velikanima rijetko su čista biografija. Priča o Judit Polgár gotovo je filmski savršena: djevojčica iz Budimpešte koja razbija mušku dominaciju u šahu. Radnja je koja traži dramatizaciju. Upravo zato filmske adaptacije često posežu za pojednostavljenjima, pa i selektivnim prikazima stvarnosti.
Osvrnimo se na određene dijelove Netflixovog dokumentarca „Kraljica šaha“ koji ostaju nedovoljno razjašnjeni ili interpretativno nedorečeni.
Odnos obitelji Polgár i rodne Mađarske: između kontrole i tolerancije
Filmovi, pa tako i ovaj, često sugeriraju da je obitelj Polgár djelovala gotovo izolirano, bez sustavne podrške. Stvarnost, pak ima više nijansi.
Za početak, je u dokumentarcu objasnila kako joj Mađarska nije omogućila putovanja van države kako bi se natjecala. Pojavljuje se tvrdnja da je njezin prvi izlazak iz Mađarske bio u Solunu, ali to nije istina. Prije tog „debitantskog“ putovanja se prethodno natjecala u SAD-u, Argentini i Australiji. Polgárini stariji podaci pokazuju kako je vrlo rano u svojoj karijeri igrala međunarodne turnire, Solun je bio prvi značajni, a ne kronološki. Premda, to film nije precizirao.
Obitelj Polgár provodila je eksperimentalno kućno obrazovanje, što je bilo neuobičajeno. Država je u početku bila skeptična, ali uspjesi sestara Polgár donosili su međunarodni ugled. Nije bila riječ o represiji, nego o tihoj kompromisnoj toleranciji.
Mit o “potpunom autsajderstvu”
Filmski narativ često sugerira da je uspjeh Polgár gotovo nemoguć bez ikakve pomoći sustava. Međutim, Mađarska ima jaku šahovsku tradiciju, a istočnoeuropski prostor bio je globalni centar šaha.
Obitelj Polgár bila je iznimno posvećena, ali i duboko uronjena u već razvijenu šahovsku kulturu. Problem nastaje u pretjeranom naglašavanju “borbe protiv sustava” umanjuje realni kontekst u kojem je šah već bio razvijen.
Odnos s Garryjem Kasparovom
Odnos Polgár i Kasparova često se dramatizira. Kasparov je dugo bio dominantan u međusobnim susretima, što je bio i zaplet i rasplet dokumentarca. Vrhunac u ovoj priči jest „najpoznatiji trenutak“ pobjede Polgár 2002.
Iako film sugerira drukčije, važno je istaknuti da se nije radilo o klasičnoj partiji šaha, već o rapidu (ubrzani tempo igre) – formatu u kojem je Judit Polgár ostvarila pobjedu. Međutim, u klasičnome tempu igre (koji ima puno veću “težinu”), Garry Kasparov je kroz njihove susrete zadržavao jasnu i dugotrajniju dominaciju.
Neobzirnost poput ovakve stvara pogrešan dojam ravnopravnosti na vrhuncu Kasparovljeve karijere.
Prešućeni uspjesi
Paradoksalno, dok se neki momenti prenaglašavaju, drugi se zanemaruju. Judit Polgár je bila u top 10 igrača na svijetu i pobjeđivala je niz elitnih velemajstora (koji nisu Garry Kasparov), ali ti uspjesi često nisu dovoljno istaknuti.
Film stvara linearnu priču koja se svodi na uspon, sukob i vrhunac, umjesto stvarne, kompleksne karijere.
Bobby Fischer u ulozi negativca
Prikaz Fischera jedan je od problematičnijih elemenata.
Istina je da je bio osoba s ekstremnim i kontroverznim stavovima, ali spornu izjavu o ženama u šahu je dao kad je bio jako mlad. Bio je genijalni šahist i simbol Hladnog rata čiji je utjecaj na šah diljem svijeta bio ogroman.
Dokumentarac ne spominje kako je Fischer bio obiteljski prijatelj Polgárovih te da je redovito bio gost u njihovoj kući. Svođenje ovoliko bitne osobe u šahu općenito, a tek u ovoj priči, na segment zlikovca u trajanju od maksimalno pet minuta od ukupnih devedeset i tri umanjuje kompleksnost lika.
Zaključno, dokumentarac o Judit Polgár uspijeva prenijeti snažnu i inspirativnu priču, ali pritom često žrtvuje slojevitost stvarnosti radi dojmljivijeg narativa. Pojednostavljeni prikazi odnosa sa sustavom, pretjerano dramatizirani rivalitet s Garryjem Kasparovom te reduciranje figura poput Bobbyja Fischera na gotovo simbolične uloge pokazuju kako film više teži emocionalnom učinku nego povijesnoj preciznosti. Iako takav pristup može približiti šah široj publici, važno je prepoznati razliku između filmske interpretacije i stvarne, daleko kompleksnije karijere najveće šahistice u povijesti i jedne od najuspješnijih sportašica općenito.